Kada bi čoveka razložili na sastavne elemente od kojih, najveći deo čini voda, oko 60%, zatim kalcijum, vodonik, ugljenik, gvožđe, itd., i prodali te elemente na pijaci, zaradili bi najviše 20 evra.
Sve namirnice, trebalo bi u procesu varenja da se razlažu na 6 elemenata, odnosno naše telo je i struktuirano od tih 6 elemenata, tako da ono što unosimo u organizam kroz obroke, čini i nas same. To su:
– Ugljeni hidrati – Proteini – Masti
– Vitamini...(Organski molekuli)…rastvorljivi u mastima D E K A i u vodi B grupa, C
– Minerali…(neorganski molekuli)…kalcijum, natrijum, magnezijum, itd. oko 40 elemenata.
– Voda
NAPOMENA: Namirnice iz prodavnice i sa pijace, koje mi svakodnevno konzumiramo, nisu baš tako separatisane na ovih 6 elemenata. Uglavnom su struktuisane od više njih. Mleko je npr. univerzalna hrana, koja sadrži sve elemente potrebne za razvoj organizma. Pojedino voće sadrži najviše vode, ali i ugljene hidrate i vitamine. Meso je uglavnom izvor proteina, ali ima i masti i minerala. Žitarice su uglavnom ugljeni hidrati, ali sadrže i protein, itd.
Ugljeni hidrati
Ugljeni hidrati su uglavnom izvori energije i daju ‚‚gorivo‚‚ organizmu (vidi šećer u krvi i glikemija)
Tu su svrstane sledeće grupe namirnica:
– Žitarice svih vrsta kao i njihovi proizvodi; hleb, peciva, testa, pice, kolači, pojedine grickalice
– Kolači svih vrsta
– Voće
– Sokovi, kole, odnosno slatka pića
Njihova je karakteristika, pored toga što su izvor energije, da se vrlo lako pretvaraju u mast, (ali ne i u proteine) odnosno, ako pojedete više UH nego što je potrebno vašem organizmu, dobijaćete na težini (vidi ‚‚radionica‚‚).
Proteini
Proteini su gradivni element živih bića. To su:
– meso, pečurke, biljni protein- nalaze se u mahunarkama, belance, mleko
Njihova je karakteristika da se pretvaraju iz jednog oblika u drugi, odnosno, kada su uslovi normalni, čine kao što je rečeno, gradivne elemente, ali kada su uslovi opasni po život, kao što je produženo gladovanje, onda se razgrađuju i pretvaraju u elemente, koji daju energiju, kao što je daju ugljeni hidrati.
Masti
Masti su, iako ozloglašene zbog gomilanja kilograma, neophodne i veoma važne u metabolizmu.
Služe kao rezerva energije i čine zaštitni sloj organizmu. Pored toga, obzirom da se i ugljeni hidrati i proteini, ako su u višku, pretvaraju u mast, čine veoma bitan regulatorni mehanizam u nivelisanju produkata metabolizma.
Masti i ulja su praktično jedno te isto i svima su poznati ti proizvodi, dok ih je mnogo više u skrivenom obliku i mogu se naći u:
– mesu
– kikirikiju i grickalicama
– čokoladi i slatkišima
– maslinama, itd.
Vitamini
Vitamini su organski molekuli neophodni za odvijanje metaboličkih procesa. Organizam ne može sam da ih sintetiše i moraju se unositi hranom (vidi Mikronutrijenti). U osnovi dele se na vitamne rastvornljive u mastima (D E K A) i rastvorljive u vodi (B grupa i C).
Minerali
MInerali su neorganski morekuli i čine sastavni deo našeg tela. Nophodni su u odvijanju metaboličkih procesa, tako da se moraju unositi hranom. Među najpoznatijima je kalcijum koji je neophodan sastojak kostiju i regulator ulaska natrijuma u ćeliju, u procesu prenošenja nervnog impulsa, zatim gvožđe, odgovorno za dobru krvnu sliku. Pored njih bitni su još, kalijum, fosfor, magnezijum, cink, itd.
Voda
Voda čini oko 62% našeg tela.